Putinov rat guta državnu blagajnu: Analitičari upozoravaju na "financijski slom" Rusije

Početni val gospodarskog rasta, potaknut ratnom proizvodnjom, uglavnom je iscrpljen, a na površinu izlaze ozbiljni strukturni problemi koji prijete da dovedu do financijske krize.

Prema analizi agencije AP koju prenosi Nova.rs, Kremlj je, kako bi nastavio financirati rat protiv Ukrajine, bio prisiljen značajno povećati poreze i zaduživanje na domaćem tržištu. Posljedica toga je da su privatne tvrtke suočene s rastućim troškovima, nedostatkom kapitala i sve težim uvjetima poslovanja.

Stručnjak za Rusiju i Euroaziju pri Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu, Nigel Gould-Davies, ocjenjuje da je rat izazvao snažan rast cijena rada, sirovina i kapitala. Novac i radna snaga preusmjereni su gotovo isključivo u vojno-industrijski kompleks, dok proizvodnja robe široke potrošnje, trgovina i uslužni sektor trpe ozbiljne posljedice.

Iako je sukob između SAD-a i Irana doveo do rasta cijene nafte iznad 100 dolara po barelu, što je Rusiji donijelo dodatne prihode od izvoza energenata, ti neočekivani prihodi nisu uspjeli ukloniti temeljne slabosti gospodarstva.

Gould-Davies upozorava da će Kremlj, želi li nastaviti rat istim intenzitetom, morati posegnuti za još većom mobilizacijom ljudskih i materijalnih resursa. To bi moglo dovesti do dodatnog ograničavanja ekonomskih sloboda i većeg državnog nadzora nad tržištem rada i gospodarstvom.

Obrana progutala gotovo 40 posto državne potrošnje

Da su problemi ozbiljni potvrđuju i podaci iz ruskog Ministarstva financija koji su procurili u javnost. Ministar Anton Siluanov upozorio je da će troškovi za obranu premašiti ovogodišnji proračun za najmanje dva bilijuna rubalja, odnosno oko 28 milijardi dolara. Za vojsku i sigurnost Moskva je ove godine izdvojila čak 16,8 bilijuna rubalja, odnosno gotovo 40 posto svih državnih rashoda.

Posljedice su već vidljive. Iako je ruska vlada za cijelu godinu planirala proračunski deficit od 3,8 bilijuna rubalja, u samo prva četiri mjeseca deficit je dosegnuo 5,9 bilijuna rubalja, što predstavlja oko 82 milijarde dolara. To je najveći proračunski manjak od početka invazije na Ukrajinu.

Kako bi popunila proračunsku rupu, država je bila prisiljena zamrznuti gotovo tri bilijuna rubalja planiranih civilnih rashoda. Istodobno, problemi se šire i na financijski sektor.

Bankarski sustav pod sve većim pritiskom

Izvješće moskovskog Centra za makroekonomsku analizu pokazalo je da je udio problematičnih i teško naplativih kredita u ruskom bankarskom sustavu već tri mjeseca iznad međunarodno priznatog kriznog praga od 10 posto. Državne banke pokušavaju prikriti razmjere problema restrukturiranjem dugova i odgađanjem naplate kako bi spriječile paniku među klijentima.

Situaciju dodatno pogoršava činjenica da gotovo polovica ruskih kompanija prijavljuje ozbiljna kašnjenja u naplati potraživanja od poslovnih partnera. Takav lanac neplaćanja mogao bi dovesti do zamrzavanja domaće trgovine i novih stečajeva.

Putin pokušava promijeniti atmosferu u zemlji

Ekonomski problemi počinju utjecati i na raspoloženje stanovništva. Suočen sa sporim napredovanjem na bojištu i rastućim zamorom građana od rata, predsjednik Vladimir Putin pokušava promijeniti atmosferu u zemlji intenziviranjem raketnih i bespilotnih napada na Ukrajinu. Kremlj se nada da će demonstracija vojne moći ojačati potporu javnosti i stvoriti dojam da Rusija i dalje ima stratešku prednost.

Međutim, ukrajinske snage posljednjih mjeseci provode sve uspješnije napade duboko unutar ruskog teritorija. Posebno su na meti energetska postrojenja i vojna industrija. Prema procjenama, napadi dronovima smanjili su kapacitete ruskih rafinerija za oko 10 posto, prisilivši neke kompanije da privremeno zatvore naftne bušotine.

Analitičari upozoravaju na financijski slom

Uništavanje rafinerija i tvornica oružja, koje predstavljaju ključne izvore prihoda i potpore ruskoj vojsci, dodatno povećava pritisak na već opterećeno gospodarstvo. Analitičari upozoravaju da kombinacija golemih vojnih troškova, rastućeg proračunskog deficita, problema u bankarskom sektoru i ukrajinskih udara na infrastrukturu gura rusko ratno gospodarstvo prema sve ozbiljnijoj krizi, a pojedini stručnjaci ocjenjuju da je sadašnji smjer „siguran put prema financijskom bankrotu“.